EMNG
dijagnostika

EEG – Elektroencefalografija

Elektromioneurografija (EMNG) je  neurofiziološka dijagnostička metoda kojom se ispituju funkcije kičmenih korenova, perifernih nerava i mišića koje ti nervi inervišu.

Elektromioneurografija (EMNG) se sastoji iz :

ENG - Elektroneurografije

.

EMG - Elektromiografije

ENG je elektrodijagnostička procedura prilikom koje se periferni nervi stimulišu strujom (odnosno električnim impulsom).

Elektroneurografija – ENG daje detaljan izveštaj o stanju nerava

EMG je elektrodijagnostička procedura kojok se mišići ispituju plasiranjem iglene elektrode u mišić.

Elektromiografija-EMG daje detaljan izveštaj o stanju mišića

Mišići i nervi  kao i svi drugi organi u telu mogu oboleti, tako da elektromioneurografija može značajno pomoći  pacijentu da se na vreme dijagnostikuje  vrsta oštećenja i ubrza  postavljanje dijagnoze.

‣ Elektromioneurografija nije samostalni i preventivni pregled za pacijenta.

‣ Primenjuje se na zahtev lekara kliničara (neurologa, neurohirurga, fizijatra, endokrinologa, imunologa) nakon detaljnog kliničkog pregleda pacijenta.

‣ EMNG je dopunska dijagnostika i nastavak neurološkog ispitivanja.

‣ U sklopu ispitivanja lekar može da indikuje i snimanje magnetnom rezonancom ( MRI) određenog segmenta kičmenog stuba ili kompjuterizovanom tomografijom (CT).

‣ EMNG pregled se obavlja u cilju dijagnostike brojnih neuroloških oboljenja.

‣ Sprovodi se nakon detaljnog neurološkog pregleda pacijenta kao pomoćna dijagnostička metoda u otkrivanju obolenja nerava ili mišića.

Kada se obavlja EMNG pregled?

EMNG pregled je najbolje obaviti u trećoj  nedelji od pojave simptoma i tegoba, da bi se pravilno registrovale promene na nervima i mišićima.

U kojim slučajevima se radi EMNG pregled?

Na EMNG pregled se upućuju svi pacijenti kod kojih postoji sumnja na oštećenje nerava (ošećenje nervnih korenova, spletova i perifernih nerava-radikulopatije, pleksopatije, neuropatije i povrede nerava), kao i oboljenja mišića (miopatije).

Na pregled se treba javiti ukoliko osećate:

  • Bol i slabost u mišiću
  • Primetite atrofiranje mišića
  • Primetite da Vam povremeno poigravaju mišići na nogama i rukama
  • Primetite izmene u intezitetu prilikom dodira, osećate utrnulost, mravinjanje, zamorljivost mišića, a neurološkim pregledom postoje sniženi ili ugašeni mišićni refleksi.

EMNG je od velike važnosti za lekare - neurologe, jer daje odgovore na pitanja:

  • Da li postoji problem u neuromišićnom sistemu?
  • Ako postoji, gde se nalazi oštećenje, u mišiću ili u perifernom nervnom sistemu
  • Ukoliko su promene u perifernom nervnom sistemu – da li odgovara oštećenju perifernog nerva, korena koji izlazi iz kičmene moždine ili motornog neurona
  • Da li je oštećenje lokalno ili obuhvata više mišića i nerava
  • Da li je proces nastao nedavno (akutan) ili postoji duži vremenski period (hroničan)

Priprema za EEG snimanje

Pre pregleda je potrebno očistiti kožu i ne nanositi nikakve kreme i preparate za negu tela veče pre pregleda. Pacijent može normalno da jede i pije pre pregleda, kao i da uzima svoju redovnu terapiju.

Pacijent treba da ponese na pregled kompletnu medicinsku dokumentaciju koju poseduje, posebno izveštaj lekara koji indikuje EMNG snimanje.

EMNG pregled u proseku traje od 30 do 60 minuta.

Zbog upotrebe iglenih elektroda i stimulisanja električnom strujom EMNG pregled može biti u manjoj ili većoj meri nelagodan za pacijenta, ali ga većina pacijenata dobro podnosi.

U ordinaciji NeuroMedica za EMNG snimanje koristimo iglene elektrode za jednokratnu upotrebu

Neurologija je konzervativna grana medicine. Njena odgovarajuća hirurška specijalnost sa kojom se preklapa u lečenju pacijenata je neurohirurgija.

Neurologija se bavi ispitivanjem neuroloških pacijenata, sprovođenjem određenih neuroloških dijagnostičkih procedura, postavljanjem dijagnoze i lečenjem nervnog sistema. 

Nervni  sistem čoveka se deli na centralni i periferni, te se i sama neurologija bavi lečenjem: mozga i krvnih sudova mozga, kičmene moždine, kranijalnih i perifernih nerava, mišićnog sistema. 

Najčešća i najznačajnija neurološka obolenja su: glavobolje, vrtoglavice, šlog-moždani udar, intracerebralne hemoragije-moždana krvarenja, gubitak svesti, epilepsije, demencije (Alchajmerova bolest),  Parkinsonova bolest, neuropatije, polineuropatije, radikulopatije, mijastenija gravis, multipla skleroza.

PREGLED NEUROLOGA

PREGLED PSIHIJATRA

PSIHOLOG

EEG
DIJAGNOSTIKA

EMNG
DIJAGNOSTIKA

SPINALNA
DEKOMPRESIJA